Vesti
- Konkurs za idejno rešenje paviljona Muzeja savremene umetnosti
- Simpozijumom „Gesta i sloboda” obeleženo sto godina od rođenja umetnika Eda Murtića
- IN MEMORIAM Milena Jeftić Ničeva Kostić (1943–2021)
- Promocija kataloga izložbe „Iskustvo u gužvi” Goranke Matić
MSUB Newsletter
Pratite nas...
Radno vreme
Filmski program performans umetnosti
govorni-programi | 27.10.2020
Filmski program performans umetnosti
Muzej savremene umetnosti / Sala Protić
Adresa: Ušće 10, Blok 15
Datum: 30 i 31. oktobar 2020.
U petak, 30. oktobra 2020. godine u 13:00 časova
Onlajn razgovor sa Verenom Stenke i Andreom Pagnes kustosima performans
art film programa Međunarodne venecijanska nedelje performansa
umetnosti koji će se prenositi putem platformi društvenih medija Muzeja.
Tema razgovora je performans umetnost na filmu.
Filmski program performans umetnosti, deo Programa performans
umetnosti u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, kustoski je obradila
Međunarodna venecijanska nedelja performans umetnosti.
Datum: subota, 31. oktobar 2020.
Vreme: Uvod 20.00 / Prikazivanje 20.30 časova
Herman Nič (Hermann Nitsch), Das Orgien Mysterien Teather, 122.
Aktion.
Kustos: Međunarodna venecijanska nedelja performans umetnosti
Partneri programa: Italijanski institut za kulturu i Austrijski
kulturni forum u Beogradu
Program će početi prikazivanjem legendarnog performansa Hermana Niča
(Hermann Nitsch) Das Orgien Mysterien Theater, 122. Aktion koji je
igran 19. novembra 2005. godine uz učešće preko sto izvođača iz jedanaest
zemalja i kojim je obeležena proslava pedesete godišnjice ponovnog otvaranja
bečkog Burgteatra posle rata (1955).
Radnja odnosno „akcija“ je počela u tri časa popodne i trajala do 22.30
časova.
Nič je bio pozvan na predlog tadašnjeg direktora Burgteatra Klausa Bahlera
(Bachler).
"Želim da moj rad pokrene publiku, učesnike mojih performansa. Želim da
ih uzbudim, da ih probudim, pomoću intenziteta čulnog i da im donesem
razumevanje njihovog postojanja. – Herman Nič
Herman Nič (rođen 29. avgusta 1936. godine u Austriji, u Beču)
poznat je na međunarodnoj sceni po svojim slikama, instalacijama i svojim
umetničkim performansima sa crevima gde se obredni postupci žrtvovanja često
dešavaju, što podrazumeva i krv, drob životinja i golotinju, a kako bi ostvario
svoju ideju Gesamtkunstwerk (totalnog, sveobuhvatnog umetničkog dela).
On je prvobitno osmislio svoje Aktionen (performanse akcije, radnji) posle
iskustava iz Drugog svetskog rata kroz koje je prošao kao dete. Intenzitet
njegovih sećanja i proživljenih iskustava naveo ga je da istražuje religiozne
teme i običaje posle pedesetih godina prošlog veka kako bi preneo emocije, ispoljavanje
i pražnjenje potisnutog, te katarzu.
Nič je jedan od bečkih akcionista, među koje se ubrajaju Ginter Brus, Oto Mul
(Muehl) i Rudolf Švarckogler (Schwarzkogler). Svi se bave nekom vrstom
konfrontacione umetnosti.
Rad ove grupe uticao je na jedan broj internacionalnih umetnika, među kojima su
i Alan Kaprov (Kaprow), Karoli Šneman (Carolee Schneemann), Nam Džun Pajk (June
Paik) i Šarlot Morman (Moorman).
Nič je 2007. godine otvorio Muzej Hermana Niča u Austriji, u Mistelbahu.
Od 1971. godine živi i radi u dvorcu Princedorf u Austriji.
Njegovi radovi nalaze se u zbirkama Muzeja moderne umetnosti u Njujorku,
galerije Tejt u Londonu i Zbirke savremene umetnosti Esl u Austriji, između
ostalih.
Međunarodna venecijanska nedelja performans umetnosti je
nezavisan projekat izlaganja umetnosti uživo odnosno performansa koji je
osmislio, inicirao i čiji je kustos bio umetnički tandem VestAndPage u
saorganizaciji sa neprofitnom kulturnom asocijacijom Studio Contemporaneo, kao
i sa We Exhibit, VeniceOpen Gates, Live Arts Cultures i Evropskim
kulturnim centrom | GAA Foundation, koji je domaćin projekta u svojim
prostorijama u Italiji, u Veneciji.
Filmski program performans umetnosti u MSUB osmislila je Međunarodna
venecijanska nedelja performans umetnosti u saradnji sa umetnicom Martom
Jovanović kako bi se pružila podrška novim performans umetnicima iz Beograda i
Srbije i na taj način skrenula pažnja kulturnih institucija u tom smislu.
Biće predstavljena originalna selekcija od preko 30 filmova umetnosti performansa:
repertoari proslavljenih majstora umetnosti performansa kao što su Franko B,
ORLAN, Giljermo Gomez-Penja (Gómez-Peña, La Pocha Nostra), Stelark (Stelarc),
Pol Mekarti, Ron Ati (Athey), kao najnovije produkcije međunarodno priznatih
umetnika kao što su Pjotr Pavlenski, pokojni Džon Džon (Jon John), VestAndPage,
Želili Atiki (Jelili Atiku), Prič Ar Sun (Preach R Sun), Frančeska Fini, Kiram
i Julije Kajzer (Kyrahm + Julius Kaiser), Hjugo Glendining (Glendinning) i
Adrijen Hitfild (Heathfield).
Filmovi će se prikazivati svake subote u 20.30 tokom sledećih dvadeset
sedmica.
Ulaz je slobodan a broj gledalaca ograničen zbog propisanih epidemoloških
mera.
Program performans umetnosti u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu delo je
umetnice Marte Jovanović i osmišljen je kao moderna platforma koja može da
pruži umetnicima i kustosima iz zemlje, regiona pa i sa međunarodne scene polje
za rad na kome se kao osnovna pravila poštuju razmenjivanje ideja, eksperiment
i stvaranje.
Ova „živa“ platforma biće mesto za performanse, okrugle stolove, predavanja,
radionice, prikazivanje filmova i izložbe kako domaćih tako i stranih umetnika
koji na ovom polju rade i stvaraju.
Cilj je da se podrže lokalni umetnici i inicijative kao i da se olakšaju
interakcije i kokreiranje sa stranim umetnicima i kustosima na polju umetnosti
performansa.
Beograd je jedan od najvažnijih prestonica performans umetnosti istorijski
posmatrano, ne samo u regionu već i širom sveta: srpska (ranije jugoslovenska)
avangarda izbila je na površinu sedamdesetih godina uz pomoć svojih umetnika,
filmskih stvaralaca i kustosa, među kojima su bili i Marina Abramović, Raša
Todosijević, Neša Paripović, Ješa Denegri.
Kreiranjem ovog Programa performans umetnosti u Muzeju savremene umetnosti u
Beogradu srpska scena savremene umetnosti prišla je korak bliže glavnim
gradovima sveta u domenu savremene umetnosti.







