Vesti
- Konkurs za idejno rešenje paviljona Muzeja savremene umetnosti
- Simpozijumom „Gesta i sloboda” obeleženo sto godina od rođenja umetnika Eda Murtića
- IN MEMORIAM Milena Jeftić Ničeva Kostić (1943–2021)
- Promocija kataloga izložbe „Iskustvo u gužvi” Goranke Matić
MSUB Newsletter
Pratite nas...
Radno vreme
Vođenje kroz izložbu Gotfrida Helnvajna "Između nevinosti i zla" i razgovor "Kako predstaviti fašizam?" / Legat Čolaković, 16.1.16.
govorni-programi | 16.01.2016
Prateći program okviru izložbe Gotfrida Helnvajna „Između nevinosti i zla“
Subota 16. januar 2016. godine, Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Rodoljuba Čolakovića 2)
u 12 časova vođenje kroz izložbu
Izložba „Između nevinosti i zla“ otvorena je 6. novembara 2015. godine i traje do 18. januara 2016. godine. U Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića predstavljeno je 17 slika velikih formata iz ciklusa: Bogojavljanje, Žamor nevinih, Užasi rata, koje na svojevrstan način predstavljaju Helnvajnov izraz kritike i bunta protiv ratnih strahota i politike nacionalsocijalizma, svireposti i nasilja nad bespomoćnim i nevinim ljudima, posebno nad decom. Drugi deo izložbe čini 16 fotografija koje su izložene u Salonu MSU.
Vođenje će održati kustoskinja izložbe Mišela Blanuša.
u 13 časova razgovor „Kako predstaviti fašizam?“
U razgovoru učestvuju Vladimir Jerić Vlidi, mediolog, Svebor Midžić, radnik u kulturi, Nebojša Milikić, projekt koordinator u KC Rex, Dejan Sretenović, kustos Centra za vizuelnu kulturu MSU (moderator).
Razgovor „Kako predstaviti fašizam?“ upriličen je povodom izložbe Gotfrida Helnvajna „Između nevinosti i zla“ na kojoj dominiraju reprezentacije nacizma. Ali, s one strane Helnvajnovog pikturalnog diskursa o nacizmu kao epitomi klasičnog fašizma, postavlja se pitanje ispoljavanja i strategija reprezentacije aktuelnog fašizma ili fašisoidnih delovanja u politici, kulturi i svakodnevici. Simptomi današnjeg fašizma zgusnuti su u okvirima parlamentarne demokratije, hegemone nacionalne kulture i društvenih praksi što doprinosi neutralizaciji i relativizaciji fašizma kao ekstremne desničarske ideologije. Polazeći od stava Umberta Eka da se „fašistička igra može igrati na mnogo načina, ali naziv igre se ne menja”, razgovor se koncentriše na pitanja imenovanja, predstavljanja i kritike fašizma u savremenim umetničkim i kulturnim praksama.







